Službene stranice nacionalnog parka Plitvička jezera, jedne od najljepših prirodnih vrijednosti Europe. Kompletan prirodoslovni vodič kroz Plitvice, igra vode i slapova, rezervacije smještaja, novosti, zabava, karte, slikovni i video zapis - samo su neke od stvari koje možete naći na ovim stranicama.
Velebit, najveća hrvatska planina, pripada dinarskom sustavu. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok zahvaćajući tri hrvatske regije: Liku, Dalmaciju i Hrvatsko primorje. Prirodne granice su mu jasno izražene: s jedne strane je Velebitski kanal Jadranskog mora, a s druge Ličko i Gacko polje. Na jugu je omeđen kanjonom Zrmanje, a na sjeveru ga dijeli od ogranka Kapele duboko urezan prijevoj Vratnik. Ukupna dužina Velebita je oko 145 km, a njegova širina se mijenja - najveća je do 30 km, na liniji Zavižan - Markovića rudina. Planina Velebit se dijeli na sjeverni, srednji, južni i jugoistočni dio. Takva podjela se temelji na njegovim prirodnim obilježjima - zemljopisnim i reljefnim.
Područje Nacionalnog Parka Krka obuhvaća 112km2 uz tok rijeke Krke, dužine oko 72km, sa svojih 7 slapišta i ukupnim padom od 242m, je prirodni i krški fenomen.
Na površini od 96 km2, uz istočnu obalu Jadranskog mora pa do najviših vrhunaca Velebita, Vaganskog vrha (1757 m) i Svetog brda (1753 m), obilje je mnogobrojnih prirodnih osobitosti i fenomena, radi kojih je čitavo područje proglašeno nacionalnim parkom 1949. godine. S pravom, jer ovo je prostor jedinstvenog i neobičnog dodira mora i planine, bogat šumama bukve i crnog bora, dubokim kanjonima okomito urezanim u glavni greben Velebita, krškim oblicima, jedinstvenim krškim reljefom s brojnim špiljama i jamama.
Otočje Brijuni uz jugozapadnu obalu Istre, proglašeni su nacionalnim parkom 1983. godine. Obuhvaćaju površinu od 2700 hektara, a sastoji se od četrnaest otoka i otočića, od kojih su najveći Veliki i Mali Brijun.
Smještaj u kući u Murteri i konoba na otoku Kornat.